Kriza koja se sad valja tržištima zaduženja nije kriza Grčke, već bankrota eurosustava i američkog financijskog sustava. Većina nacija transatlantskog područja suočava se s krizom sloma, ako ne sutra, onda za nekoliko tjedana; kriza sloma transatlantskih nacija od koje su jedino južnoameričke nacije donekle zaštićene.
Tu krizu je pokrenulo financijsko i gospodarsko silovanje Grčke a ne njena objava bankarskog praznika; nije grčki problem što se financijski sustav nalazi na rubu lančane reakcije sloma.
Nakon snažnog govora grčkog premijera Ciprasa objavom bankarskog praznika, u kojem je citirao Predsjednika Franklina Roosevelta, kaos kojeg su institucije kreditora priželjkivale nije nastupio osim na njihovim vlstitim tržištima. Medijski izvori koji su intervjuirali građane grčkih gradova – Reuters, USA Today, naprimjer – naišli su kod većine Grka na podršku vlade i podršku glasa „Oksi“ (Ne) na referendumu. „Ne možemo postati još siromašniji,“ bio je tipičan komentar. Grčki stav dobio je snažnu potporu oporbenih snaga Španjolske i Italije, i parlamentarnih članova britanskih laburista.
Grci su ustvari u stabilnijem položaju od ostatka nacija Europe, „Grčka kriza mogla bi postati događanje „Sarajeva“ za euro, napisao je Larry Elliot, glavni financijski kolumnist Guardian-a; „Merkeličina strategija nije samo propala, već propala spektakularno“, objavila je naslovnica Der Spiegel-a. Postoji ozbiljna opasnost kolapsa Europe“.
U isto vrijeme, guverner Portorika objavio je da više neće moći podmiriti isplatu svog duga, velike $72 milijarde dolara, odašiljući šok-valove na tržišta komunalnih obveznica; Bijela Kuća odbila je poduzeti bilo kakve mjere. Hrpa hedge fondova i banaka koji su se, poput leminga, kladili na krivu stranu dužničke krize eura, pretrpjeli su ogromne gubitke.
„Okolnosti londonskog i „Wall Street-skog financijskog sustava su nemoguće“, rekao je u ponedjeljak Lyndon LaRouche, urednik utemeljitelj EIR-a.
„Ovo je opća, nezaustavljiva propast koju Obamina vlada ne može riješiti. Grci su u boljem položaju; poduzeli su mjere ozdravljenja od Schäebleove bolesti, i Merkeličine bolesti. Sad će samo jedna mjera funkcionirati: globalna uspostava Glass-Steagallovih političkih mjera, počevši s njihovim ponovnim uvođenjem u Sjedinjenim Državama; nijedno od toga neće se dogoditi bez svrgavanja s položaja Obame i Merkelice – čime bi se ujedno izbjegao svjetski rat.“
Nakon mudrih LaRouche-evih riječi, tržišta su nastavila tonuti čitav ponedjeljak.
Dok svi govore o „neizbježivom“ izlasku Grčke iz eurozone, neki obavještajni analitičari kažu da se više radi o početku kraja eura. Najdramatičniji bio je komentar Larryja Elliota, kolumniste britanskog Guardian-a, pod naslovom „Kriza Grčke mogla bi biti Događanje Sarajeva Eurozone“.
„Pred stoijednu godinu u nedjelju, pucnji pištolja odzvanjali su u gradu južne Europe. Malo njih je u to vrijeme obraćalo pozornost na atentat nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove žene dok su se vozili ulicama Sarajeva. No šest tjedana kasnije Europa se našla u ratu.
„Ne pravite pogrješke, odluka Aleksisa Ciprasa da održi referendun glede uvjeta spašavanja ['bailout'-a] kojeg su zahtjevali od njegove zemlje ima potencijal biti događanje Sarajeva. ... Ne radi se samo o tome da li su vjerovnici prelicitirali svoje karte u dogovorima, iako jesu. Radi se o budućnosti samog eura.“
Ako Grčka ode, prelama se ideja da je euro neopoziv,“ piše Elliot, govoreći da će druge zemlje prigrabiti mogućnost napuštanja Eurozone. On zatim opominje, „ Isto je tako važno da će financijska tržišta to znati, i nagomilat će pritisak na zemlje koje izgledaju ranjive. Zbog toga Grčka predstavlja egzistencijalnu krizu čitave Eurozone.
„U odgovoru će stajati da je Grčka mala, beznačajna država i da će jedinstvena valuta imati mnogo bolju obranu nego što ju je imala kod zadnjih akutnih neprilika u ljeti 2012.g. Diplomati europskih glavnih gradva imali su sasvim isto gledište kao i krajem lipnja 1914.“
Sputnik izvještava u članku Henrika Müllera u današnjem Der Spigel-u pod naslovom, „Merkeličina europska strategija nije samo propala. Propala je spektakularno“. Henrik okrivljuje ravno njemačku vladu i posebno njemačku kancelarku Angelu Merkel. I, piše Sputnik u drugom izvještaju, politika sad krči put ne samo za Grizlaz ['Grexit'] već i „za Brizlaz, Frizlaz i Fizlaz,“ aludirajući na rastuće protueuro osjećaje u Britaniji (koja i nije dio eura), Francuskoj, i Finskoj.
„Postoji stvarna opasnost propadanja Europe i Njemačka ... pušta da se to dogodi,“ napisao je Müller.
Jedan urednikov članak londonskog Daily Telegraph-a oštro je napao Europsku Uniju, pišući da „poniženje koje se sad gomila na ponosnu i drevnu zemlju spasonosna je zadaća svim državama članicama – da bez moći donošenja samostalnih odluka bivaju uvijek ostavljene na milost neizabranih činovnika i financijaša koji vode te institucije. Demokracija koja je rođena u Grčkoj pred više od dva tisućljeća, više ne nalazi poštenu primjenu kad se kontrola nad valutom i gospodarskom politikom preda u ruke nadnacionalnom tijelu. Pitanje da li je još uvijek cijena toga previsoka ne postavlja se samo Grcima na odgovor.“
Izjava grčkog premijera Aleksisa Ciprasa kojom objavljuje bankarski praznik isto je ratoborna kao i ona o referendumu, i vrijedno ju je opširnije citirati. Nakon što je ukazao na odbijenicu ECBa glede povećanja likvidnosti bankama, Cipras je rekao:
„Razvidno je da je cilj donošenja odluka Euroskupine i ECBa pokušati ucjeniti volju grčkog naroda i otežavati demokratske procese, poimence održavanje referenduma. Oni neće uspjeti.
„Te odluke dovest će upravo do suprotnog ishoda.
„One će još više ojačati odlučnost grčkog naroda da odbaci neprihvatljive memorandumske prijedloge i ultimtume institucija.
„Jedno je sigurno: odbijanje produženja od nekoliko kratkih dana, i pokušaj poništenja čistog demokratskog procesa, uvreda je i velika sramota europskih demokratskih tradicija.
„Iz tog razloga poslao sam zahtjev za kratkoročno produženje ponovo danas—ovaj puta Predsjedniku Europskog Vijeća i 18-torici vođa država Eurozone, kao i glavnim ljudima ECBa, Europske Komisije i Europskog Parlamenta.
„Čekam njihov žurni odgovor ovom temeljito demokratskom zahtjevu.
„Oni jedini mogu hitno—čak večeras—preokrenuti odluku Euroskupine i omogućiti ECBu da ponovno uspostavi likvidnost banaka.
„U nadolazećim danima potrebna nam je pribranost i strpljenje. Polozi u grčkima bankama potpuno su sigurni.
„Isto je tako s isplatama plaća i mirovina. Rješavat ćemo sve poteškoće s mirom i odlučnošću.
„Što mirnije stojimo pred licem poteškoća, ranije ćemo ih nadvladati i blaže će biti njihove posljedice. „Danas, imamo prilike dokazati sebi—i uistinu i svijetu—da pravda može prevladati.
„Još jednom imamo povijesnu priliku poslati poruku nade i dostojanstva Europi i svijetu.
„U ovim kritičnim satima dok se zajedno suočavamo s poviješću, moramo se prisjetiti da se jedino trebamo bojati straha samoga.
„Nećemo dopustiti da nas savlada.
„Mi ćemo uspjeti.
„Dostojanstvo grčkog naroda pred licem ucjene i nepravde poslat će poruku nade i ponosa cijeloj Europi.“